Redoviti cjelodnevni program

U pedagoškoj godini 2018./2019. provodi se u šest jasličkih skupina i šest vrtićkih skupina

  • Tri skupine za djecu od 1 do 2 godine
  • Tri skupine za djecu od 2 do 3 godine
  • Tri skupine za djecu od 3 do 4 godine
  • Tri skupine za djecu od 4 godine do polaska u školu

Redoviti 10-osatni cjelodnevni program za djecu od 4 godine do polaska u školu

Redoviti 10-osatni cjelodnevni program je program koji je tijekom povijesti u dječjem vrtiću „Potočnica“ prošao različite faze.
Zbog novonastalih promjena u makro organizaciji dječjeg vrtića „Potočnica“ i strukturi i dinamici rada u redovitom cjelodnevnom programu u pedagoškoj 2017./2018. godini intenzivno se tragalo za novim, kvalitetnijim rješenjima za što bolje funkcioniranje istoimenog programa. Poduzimane su sustavne i sveobuhvatne promjene s ciljem optimiziranja uvjeta za ostvarivanje zdravog i uspješnog individualnog funkcioniranja svakog djeteta, stvaranje pozitivnih interpersonalnih odnosa u kvalitetnom okruženju vrtića i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta uz maksimalan razvoj njegovih potencijala i stjecanje kompetencija potrebnih za zdrav i sretan život u društvenoj zajednici.
Redoviti cjelodnevni program dječjeg vrtića Potočnica čine tri dobno mješovite skupine, od kojih sve međusobno usko surađuju po pitanjima vezanima uz pripremu za školu – Program predškole, organizaciju dnevnog odmora, organizaciju provođenja tjelesnog i zdravstvenog odgoja i obrazovanja, te po pitanju zajedničkih projektnih aktivnosti. Sukladno tome djeca dobivaju priliku koristiti prostor dviju skupina i na raspolaganju im unutar pojedinih projektnih zadaća umjesto dva, stoje četiri odgajatelja. Ne postoji pritom dobna podjela u svakodnevnom radu s djecom, osim u okviru kineziološke metodike, koja ima specifičnu organizacijsku strukturu, i dnevnog odmora, odnosno pripreme za školu, gdje su dobna ograničenja pedagoški i metodički opravdana. U projektnim aktivnostima sudjeluju zajedno obje skupine, bez unutarnjih podjela, a svaki projekt polazi isključivo od interesa djece, imajući u vidu njihove specifične potrebe, sposobnosti i mogućnosti i poštivanje njihovih prava (osiguravanje dobrobiti djeteta: osobna, emocionalna i tjelesna, socijalna i obrazovna i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija), a vodi se načelima cjelovitosti (holistički pristup), otvorenosti (prostorna, sadržajna, vremenska; otvorenost za kontinuirano učenje i unapređivanje prakse), fleksibilnosti (odgojno-obrazovnog procesa i odabira sadržaja i aktivnosti u vrtiću, organizacijska), partnerstva (institucija i obiteljski dom te šira društvena zajednica) i kontinuiteta u odgoju i obrazovanju djeteta.
Nužno je naglasiti kako su prostori opremljeni tako da pokrivaju sva relevantna područja za cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta. Otvoreni su za poticanje istraživanja, otkrivanja i aktivnog učenja kroz igru, usmjereni na razvoj kreativnosti, odnosno razvoj djetetovih stvaralačkih i izražajnih potencijala. Sve navedeno predstavlja platformu za postizanje emocionalne stabilnosti djeteta, stvaranje pozitivne i zdrave slike o sebi, razvoj samopouzdanja, kao i kvalitetnih socijalnih odnosa, njegovanje suradnje i tolerancije, te shvaćanje važnosti demokratičnih odnosa koji djetetu omogućuju da su/djeluje aktivno i samostalno, te autonomno i odgovorno odlučuje, što ga čini ravnopravnim članom društvene zajednice.
Svaka, dakle, skupina pokriva sva relevantna područja za cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta, a posebno naglašava dva predmetna područja, glazbeno-scenski i tjelesni, likovni i prirodu, dramski i komunikaciju, unutar kojih su odgajatelji, pored svog formalnog obrazovanja i dodatno (neformalno, informalno o.) educirani i sukladno tome koriste svoje kompetencije i potencijale u svakodnevnom radu s djecom.
 
Broj djece upisane u redoviti program našeg vrtića je stotinjak, od čega desetero djece s teškoćama. Nositelji Programa su odgajatelji, njih šest, a suradnici svi članovi stručno-razvojne službe i ravnatelj.
Realizacija Programa prati se uvidom u propisanu pedagošku dokumentaciju i uvidom u sve druge oblike dokumentiranja u jednoj predškolskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, među kojima bilješke i zapisi, protokoli praćenja, liste praćenja, foto, audio i video dokumentacija, dječji radovi, predstave, nastupi i druga umjetnička i sportska ostvarenja, kolaboracijske liste, zapažanja i osvrti zaposlenika, roditelja i vanjskih suradnika i sl.
Vrednovanje se, osim unutarnjom kvalitativnom analizom (refleksije i samo/refleksije praktičara, modeli praćenja i samo/evaluacije praktičara i vanjskog stručnjaka - suradnika na projektu), vrši i različitim vrstama procjene od strane i praktičara i suradnika, ali i drugih zaposlenika, kao i djece i njihovih roditelja, putem anketa, upitnika, evaluacijskih listi, skala procjene, a provode ih, ovisno o namjeni, odgajatelji, pedagog, ravnatelj, drugi članovi stručno-razvojne službe, vanjski suradnici - istraživači ili tijela nadzora/ supervizije pri GKOS, MZOS i AZOO.
Ispiši stranicu