Podrška u vrijeme potresa

Dragi roditelji,

ovih smo dana svi, i djeca i mi odrasli,  dodatno uznemireni jer nam se uz stres koji nosi covid -19 dogodio i potres. Stoga smo pripremili tekst za koji se nadamo da će Vam koristiti u nošenju s ovim izazovnim vremenima.

Potres je vrlo neugodno, traumatsko iskustvo, što znači da smo osjetili strah za sebe i svoje bližnje. Većina ljudi se osjetila bespomoćno, iscrpljeno i zabrinuto.  Situaciju otežava činjenica da obzirom na pandemiju  ne možemo koristiti stare načine umirivanja (druženje, bliski fizički kontakti, zagrljaji…).

Akutni stres (stres koji smo doživjeli tijekom i neposredno nakon potresa) dugoročno nema loših posljedica na naše mentalno zdravlje, međutim kronični stres to može imati.
Kako bi spriječili dugotrajne nepovoljne posljedice traumatskih iskustava važno je znati osnovne činjenice o reakcijama na traumu,  te tehnike i metode psihološke prve pomoći i samopomoći.

Važno je reći da su sve reakcije i osjećaji koji se jave, normalna ponašanja i osjećaji u nenormalnoj situaciji! Oni se uglavnom javljaju odmah, ali se mogu javiti i naknadno, te mogu trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana pa čak i mjeseci.

Na traumu možemo reagirati:

  • tjelesnom  reakcijom (drhtanje, treperenje, nesanica, lupanje srca, probavne teškoće…),  
  • emocionalno (uznemirenost, ljutnja, tuga, plačljivost, emocionalna neosjetljivost, osjećaj krivnje…)
  • ponašajno (trzanje na sve zvukove, spavanje obučen, izbjegavanje prostora u kojima nas je zadesio potres…)
  • misaono (nemogućnost koncentracije, nesposobnost donošenja odluka, zbunjenost,  nemogućnost dosjećanja…)
Kako pomoći sebi i drugima
  • u trenutku preplavljenosti strahom, prvo treba neko vrijeme duboko disati, jer ćemo time pomoći uravnoteženju cijelog organizma
  • kako stres stvara dodatnu energiju koja se treba izbaciti, važno je tjelesno se aktivirati (hodati, vježbati, raditi kućanske poslove…)
  • ne treba se sramiti svojih emocija, nego ih „otpustiti“ – sve su normalne - i plač i smijeh
  • važno je verbalizirati cijeli događaj, vlastite emocije i reakcije, jer im time dajemo smisao i integriramo ih u iskustvo,  
  • pažljivo slušajte druge, kako bi se i oni bolje osjećali (pri tom ih nemojte procjenjivati  ili optuživati i pokušajte izbjegavati prazne riječi i fraze – „sve će biti dobro“, „glavno da smo preživjeli“…)
  • treba ograničiti vrijeme kad se informiramo te se informirati iz provjerenih izvora
  • ne treba koristiti aplikacija za praćenje potresa jer daju lažni osjećaj kontrole, a zapravo nas dodatno uznemiruju
  • važno je uvidjeti da mislima ne možemo spriječiti ili predvidjeti događaje, te pokušati biti „sada i ovdje“ (vratiti se u svakodnevnu rutinu, skuhati čaj, igrati društvene igre, čitati…)
  • tražite i pružite pomoć, jer se ljudi dobro osjećaju kad pomažu, a oni koji trebaju pomoć uvide da nisu sami
  • u ovim je okolnostima dobra učiniti sve ono što nam daje osjećaj kontrole (spavati u trenirci, blizu izlaza iz kuće/stana; pripremiti torbu s neophodnim stvarima; dogovoriti mjesto okupljanja obitelji…)
  • ukoliko ste uznemireni  i imate problema sa spavanjem, kratkoročno si  pomognite biljnim i dugim preparatima za umirenje
i za kraj…
Kako će se djeca nositi s kriznim i traumatičnim događajima i koliko će se brzo od njih oporaviti  ovisi prije svega o nama odraslima! Stoga je važno usvojiti navedene, a i sve ostale tehnike pomoći i samopomoći.





Dragi roditelji/skrbnici!

Na sljedećoj poveznici možete preuzeti publikaciju koju su sastavili psiholozi Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba: prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, Krešimir Prijatelj i Mia Roje Đapić - Djeca i obitelj prije, tijekom i nakon potresa. 

Ova publikacija:

  • govori o reakcijama djece na potres obzirom na dob
  • navodi postupke kojima možemo pomoći djeci
  • kako djecu pripremiti na eventualni potres (što prije, tijekom, a što nakon potresa)
  • kako bolje razumjeti što djetetu treba
  • kako odgovoriti na dječja pitanja
  • kada potražiti stručnu pomoć
  • i na kraju su u obliku radnog lista neke aktivnosti koje možete  „proigrati“ s Vašom djecom


Ispiši stranicu